Strani ili domaći igrači? Analiza Dinamova uspjeha

Piše: Pavao Sviben

13.01.2025., 19:52 3 min 6

Dinamo Zagreb kao uvjerljivo najtrofejniji nogometni klub u Hrvatskoj,uz to je oduvijek slovio za vrhunsku omladinsku školu, ali i za uspješnu transfernu politiku. Posljednjeg desetljeća, Dinamo je prodao igrače u najveće europske klubove, ostvarivši značajne financijske koristi. Kratka analiza će donijeti detaljan pregled Dinamovih prodaja stranih i domaćih igrača, usporedbu zarade te pokušati odgovoriti na pitanje koje će se nekima doimati retoričkim: treba li Dinamo više ulagati u razvoj domaćih talenata ili u dovođenje stranih pojačanja?

Prodaje stranih igrača

Dinamo je u posljednjih 10 godina uložio u 17 stranih igrača koji su plaćeni transfernim odštetama. Ukupna ulaganja iznosila su približno 16 milijuna eura. Zarade od prodaje stranih igrača su sljedeće:

Olmo: 29M Soudani: 3M Lauritsen: 2.5M Fernandez: 2.5M Kadzior: 2M Stojanović: 1.5M Hodžić: 1.5M Sigali: 1.6M Henriquez: 1.5M Dilaver: 1M Taravel: 0.5M Pinto: 4M Lecjaks: 0.2M Mika: 0.2M

Ukupno zarađeno na strancima: 50.9M eura.

Prodaje domaćih igrača

Dinamo je još uspješniji u prodaji domaćih igrača, što potvrđuju impresivne zarade na sljedećim transferima:

Gvardiol: 43M Pjaca: 37.5M Modrić: 31.4M Olmo: 34.9M (iako španjolac, značajan dio razvoja bio je u Dinamu, stoga se ubraja među domaće talente) Šutalo: 20.7M Eduardo: 19.5M Šimić: 18.9M Rog: 18.8M Ćorluka: 18.8M Benković: 17.8M Kovačić: 14.1M Majer: 14M Bišćan: 13.9M Balaban: 12.8M Brekalo: 12.8M

Ukupno zarađeno na domaćim igračima: 338M eura.

Usporedba ulaganja i zarade: Strani vs. domaći igrači

Strani igrači:

Ukupno ulaganje: 16M eura. Ukupna zarada: 50.9M eura. Neto dobit: 34.9M eura.

Domaći igrači:

Većina ih dolazi iz omladinske škole, što značajno smanjuje troškove razvoja. Ukupna zarada: 338M eura. Neto dobit: Drastično veća od stranaca, s obzirom na minimalne troškove razvoja.

Put prema održivoj budućnosti

Dinamo je kroz godine dokazao da je proizvodnja domaćih talenata najisplativiji i najodrživiji model za klub. Iako ulaganje u strane igrače može donijeti solidan povrat, primjer Dani Olma pokazuje da su iznimke, a ne pravilo (iako je Olmo zaveden u obe stavke). S druge strane, kontinuirani razvoj domaćih igrača poput Gvardiola, Pjace i Modrića omogućuje Dinamu ne samo financijsku stabilnost već i prepoznatljivost na globalnoj nogometnoj sceni.

Klub bi trebao zadržati strategiju u kojoj je fokus na domaćim igračima, uz povremena selektivna ulaganja u strance koji mogu nadopuniti momčad ili donijeti dodatnu vrijednost koju nemaš u vlastitom pogonu. Jedino ova kombinacija može omogućiti Dinamu da ostane konkurentan u europskim natjecanjima i da zadrži reputaciju jednog od najboljih europskih rasadnika nogometnih talenata.

Dinamo je unikatan primjer kluba na najvišoj europskoj razini tog proračuna koji nije državni projekt ili vlasništvo milijardera i jedino ovakva strategija ga može održati na toj razini.

Za komentiranje trebaš biti prijavljen. Prijava Registracija

6 replika

  1. Hrvatska
    Karlo_Duvnjak
    Ne razumijem baš kako si Olma računao i pod strane igrače i to s iznosom 29M, i pod domaće ali drukčijim iznosom od 34,9M. Ako želiš dokazati kako se više isplati proizvoditi i prodavati domaće igrače, mislim da nije uopće upitno, međutim treba i to staviti u kontekst. Često je Joža u podcastima isticao kako nije prilika mladom i talentiranom igraču ubaciti ga u sastav s još 10 drugih mladih igrača, treba mu olakšati i staviti ga u sustav i sastav s drugim najboljim igračima koje imaš. Isto tako u kontekstu Dinama i veći broj stranaca koji su došli u zadnje vrijeme, možda sam u krivu, ali smatram kako su domaći igrači danas skluplji nego prije te su klubovi financijski stabilniji i nemaju potrebu prodavati svoje mlade talente "ispod cijene", između ostalog HNL je postao prepoznatljiviji i na stranom tržištu, pa tako jedan Varaždin (Elezi - Bochum, Pellumbi - Debrecen), Lokomotiva (Aliyu - Houston, Uzuni - Ferencvaroš) ili Gorica (Babec - Riga, Ndiaye - Goztpe), mogu prodati svoje igrače van za solidne odštete. Zato Dinamo češće nego ranije možda poseže za strancima, koji danas nisu skuplji od domaćih igrača. Smatram kako Dinamo dovođenjem stranaca ne ugrožava proizvodnju i prodaju svojih mladih igrača, jer i u ovoj sezoni u kojoj Dinamo igra Ligu prvaka imaš jednog Baturinu, Sučića i Pavića koji su igrali LP te Nevistića i Kulenovića, isto tako domaće igrače dovoljno mlade za prodaju. O ovoj temi se može još puno toga pisati, ali smatram kako Dinamo i dalje može prodavati svoje mlade igrače koji će igrati okruženi profiliranim igračima (domaćim ili stranima) i postizati iste rezultate kao i do sada.
    1
    1
    0
  2. Atalanta
    Gogo
    Strane igrače dovodiš kao pojačanje, ne toliko kao razvojni projekt, a svoje mlade razvijaš i stavljaš u izlog. To je politika Dinama, nije sve matematika. Uostalom, da izračunaš koliko košta omladinski pogon godišnje vidio bi da to nisu "besplatni" igrači, evo čak u Engleskoj Brentford je bio ugasio svoju akademiju jer im je isplativije uzimati igrače drugih klubova nego razvijati vlastite. 
    2
    2
    0
    • Vice
      Brentford je od tv prava dok je bio u drugoj engleskoj ligi imao više nego što iznosi godišnji proračun bar osam hrvatskih klubova, da ne govorimo o prodaji ulaznica i "matchday" prihodima. Njima se tada lakše bilo odlučiti na takav korak, jer su izračunali da mogu uštedjeti oko dva milijuna funti godišnje, koliko ih je koštao omladinski pogon, a istovremeno su osnovali B ekipu u koju su "lovili" talente koje bi otpustio Chelsea, Tottenham i drugi londonski klubovi. Takav luksuz nema ni jedan hrvatski klub. Eventualno ovi u blizini Zagreba koji na sličan način hvataju Dinamove igrače. Zbog toga mislim da ulaganja u omladinski pogon i davanja prilike mladim igračima, ponekad i nauštrb rezultata, za hrvatske klubove nemaju alternativu. Osim toga, i Brentford u međuvremenu opet ima akademiju. 
      1
      1
      0
    • Pavao Sviben
      Naravno da nije besplatno, ali u kontekstu silnih milijuna je, roditelji ionako do barem 15e, 16e podmiruju članarinu u školi i to financira trenere, tek u juniorskoj ekipi (i par najboljih kadeta) se kreću dijeliti stipendijski ugovori, i sve u svemu da ti igrač zaigra samo 2 puta i proda se za 200000 eura vratio si uloženo više puta.
      0
      0
      0
  3. Nottingham Forest
    Mikel Argeta
    "Dinamo je unikatan primjer kluba na najvišoj europskoj razini tog proračuna koji nije državni projekt"😶😶
    0
    0
    0

Top 10

Tribina.hr portal

Tribina je zajednica sportskih analitičara, komentatora, novinara i ljubitelja sporta!


Josip Korda je podatkovni analitičar i nogometni skaut, koji je uz Tribina podcast od njegovih početaka. Kao podatkovni analitičar radi u IT industriji, dok u nogometu radi kao skaut i konzultant, a trenutno je skaut za FK Sarajevo.
Josip Paušić je nogometni analitičar koji je radio u stožerima Rijeke i Gorice. Godinama je bio vanjski stručni suradnik sportske redakcije HRT-a na emisijama vezanim za velika nogometna natjecanja, a tri godine je radio kao urednik emisije Lige prvaka i glavni urednik sportskog kanala PlanetSport.
Mihovil Topić je nogometni analitičar, kolumnist i suradnik nekoliko konzultantskih tvrtki specijaliziranih za napredne metode skautinga i moderne tehnologije koje sve više pronalaze svoje mjesto u nogometu. Godinama kombinira angažman u medijima i rad s nogometnim klubovima. Ta dva elementa kombinira i na Tribini.