Japan. Zemlja Izlazećeg Sunca, samuraja, brzih vlakova, prastare tradicije te vrlo, vrlo čudnih društvenih običaja. I luda za utrkivanjem. Iako se auto sport u Japanu pojavio relativno kasno te doživljava uzlet tek nakon Drugog svjetskog rata, Japanci su prigrlili svaki oblik utrkivanja. Tako Japan danas ima brojne trkaće serije koje privlače vozače iz cijelog svijeta i vrlo su praćene. Razvijena je i kultura uličnog utrkivanja, driftanja, tuning scena, ali i popularna kultura poput animea, manga, videoigara te filmova u kojima je glavna tema utrkivanje.

Stoga ne čudi ni ljubav prema Formuli 1. Unatoč tome Japanci su se na karti pojavili relativno kasno; prva utrka Svjetskog prvenstva Formule 1 u Japanu održana je 1976. na stazi u Fujiju. Odmah je postala klasik te jedna od najvažnijih utrka u povijesti F1. Na ovoj je utrci u monsunskim uvjetima svjetski prvak postao James Hunt, uvelike zahvaljujući i odluci Nikija Laude da se povuče s utrke zbog ogromne količine kiše. Lauda, koji je ranije te sezone teško stradao u Nürburgringu gdje je jedva ostao živ, zaključio je da je rizik prevelik i odustao. Smrt je tako zaobišla prvu utrku u Japanu, ali ne i drugu. Nakon sudara Gillesa Villeneuvea i Ronnija Petersona smrtno su stradala dva suca. Za časne Japance to je bilo previše te se Japan povukao iz Formule 1 do 1987. kada se Formula vraća u Japan na njegovu najpoznatiju stazu – Suzuku.

Staza je izgrađena 1960. za testiranje Hondinih bolida. Ono što je čini jedinstvenom u svijetu Formule 1 njezina je konfiguracija u obliku osmice: ima preklapajući dizajn gdje jedan dio staze prolazi ispod drugog. Sadrži kombinacije brzih i tehnički zahtjevnih zavoja, što znači da vozači moraju biti izuzetno precizni. Prvi je zavoj brzi desni zavoj u koji se ulazi punom brzinom, ali postupno se sužava. Slijedi niz brzih cik-cak zavoja koji testiraju ravnotežu bolida i preciznost vozača. Nakon toga dolaze zavoji Dunlop pa Degner 1 i 2 nakon kojih se prolazi ispod nadvožnjaka u spori lakat zavoj. Slijedi zavoj Spoon zavoj koji, logično, podsjeća na žlicu, da bi skoro šest kilometara dugi krug završio sa super brzim 130R (također ne baš maštovito) te šikana Casio Triangle: posljednji zavoj gdje se često događaju ključna pretjecanja. Izuzetno je popularna među vozačima i fanovima te se smatra jednom od posljednjih pravih "vozačkih staza" u Formuli 1 na kojoj talent vozača najviše dolazi do izražaja. Kad uza sve to nadodamo promjenjivo vrijeme, čestu kišu te sjajne japanske navijače, ova staza gotovo svake godine donosi nevjerojatne utrke i ostaje jedna od najomiljenijih staza u povijesti Formule.

Zvuči nevjerojatno, ali u prvih pet sezona vozački naslovi prvaka dijelili su se upravo ovdje. U sezoni 1987. ovdje je po treći put prvak postao Nelson Piquet, nakon što mu se jedini konkurent Mansell razbio u kvalifikacijama i nije mogao nastupiti na utrci. No to je bila samo uvertira za 1988. Sezonom je dominirao McLaren s vjerojatno najjačom vozačkom postavom svih vremena: Alain Prost i Ayrton Senna. Zbog sustava bodovanja u kojem se računalo samo 11 najboljih rezultata sezone, Senna je pobjedom mogao osigurati naslov prvaka. U subotu se kvalificirao prvi, no nedjelja je zamalo započela katastrofalno nakon što mu se gotovo ugasio bolid na startu. Senna je pao na 14. mjesto, ali nije se predao i počeo pretjecati sve ispred sebe. Već je u osmom krugu bio drugi, dovoljno za naslov, ali je za svaku sigurnost pretekao i Prosta te osvojio svoj prvi naslov svjetskog prvaka u jednoj od najbolje odvoženih utrka nekog vozača u povijesti.

Godinu dana kasnije na istoj stazi održana je jedna od najkontroverznijih utrka u povijesti. Protagonisti su ostali isti, ali ove je godine Prost došao s velikom prednošću. Senni je igrala jedino pobjeda (još uvijek su vrijedila pravila 11 najboljih rezultata) te se kvalificirao prvi, no na startu ga je prošao upravo Prost. Prostu je za naslov bilo potrebno bilo što osim Sennine pobjede te se grčevito branio da ga Senna ne pretekne. No u 46. krugu Senna je napao Prosta na ulazu u zadnji zavoj i činilo se da će ga prijeći. Prost je skrenuo prema zavoju i dvojac se sudario.

Ovaj je sudar kontroverzan i dan-danas. Prost je tvrdio da je imao pravo zaviti, Senna je tvrdio da se Prost namjerno zabio u njega. Telemetrija će kasnije pokazati da je Senna išao jako brzo i da nije sigurno bi li stao na vrijeme (slične egzibicije imat će Schumacher i Villeneuve, pa i Hamilton i Verstappen na nekim drugim stazama). Bilo kako bilo, Prost je parkirao bolid i vjerojatno počeo slaviti naslov prvaka. Ali Senna je imao druge planove. Nakon kraće gestikulacije prema Prostu, u pomoć su uskočili suci koji su ga pogurali. Senna je nastavio utrku, pretekao Naninija i pobijedio. Senna je slavio pobjedu, ali tada na scenu stupa FIA.

Krovna automobilistička udruga je kroz povijest često imala „velebne“ odluke koje su krojile utrke i prvenstva. Ali ova se gadarija posebno ističe. Senna se vratio se na stazu tako što je presjekao šikanu (nakon sudačkog „poguranca“) te je zbog toga nakon utrke diskvalificiran. Senna i McLaren žale se na tu odluku, no predsjednik FIA-e Jean-Marie Balestre, koji je gle čuda Francuz, i gle čuda Prostov frend, odbija žalbu. Prost osvaja prvenstvo, no zbog toksične momčadske atmosfere, odlazi u Ferrari.

Sljedeće godine ista situacija, ali zamijenjene uloge: Prost je sada lovac, a Senna lovina. Senna osvaja pole, ali FIA zamjenjuje startne pozicije te Senna mora startati s desne, prljave strane umjesto s lijeve strane „trkače linije“. Prije starta Senna je bijesan, proziva FIA-u, spominje zavjeru protiv njega te poručuje Prostu da ga ne pokušava prijeći u prvom zavoju jer bi se nešto moglo dogoditi… I dogodilo se. Prost je startao bolje po lijevoj strani, ali prvi je zavoj desni. A tamo je Senna, koji nije ni pokušao prikočiti te su se ova dva vozača drugu japansku utrku zaredom sudarila i završila u pijesku razbijenih bolida. Senna je nakon incidenta postao prvak. Sad su Prost i Ferrari ti koji se žale, ali FIA i ovaj put ostaje nijema, vjerojatno kompenzirajući odluke od godinu dana ranije.

I sljedeće sezone 1991. odluka o prvaku pala je na utrci u Suzuki. Prost i Ferrari više nisu bili konkurenti kao godinu prije, ali Mansell u Williamsu približio se krajem sezone. Senna je opet lovina i Mansellu je potrebna pobjeda da ostane u borbi za naslov. U desetom krugu Mansell napada Sennu, ali griješi te završava u šljunku kraj staze iz kojeg se ne uspijeva izvući. Senna treći i posljednji put postaje prvak.

Nakon pet sezona naslov prvaka 1992. neće biti odlučen na Suzuki. Ono što je posebno zanimljivo jest da je Suzuka sve ove godine bila predzadnja utrka prvenstva. Sezona je završavala na stazi Adelaide u Australiji, ali svake je sezone to bio svojevrsni antiklimaks. U sezoni 1996. Suzuka postaje posljednja utrka u kalendaru i tako će biti ukupno šest puta. Nakon što se naslov prvaka odlučio u prvih pet utrka u Suzuki, to se ponovilo još sedam puta; ukupno čak 12 naslova prvaka osvojeno je na ovoj utrci.

To se, naravno, neće dogoditi ovaj vikend, ali zbog svega navedenog, povijesne težine, ali i karakteristika koje staza ima, vjerujem da će se većina fanova rado probuditi u nedjelju ujutro da  pogleda prijenos iz Japana. Prijenos u kojem će vidjeti najbolje vozače današnjice, sadašnje i buduće zvijezde ovog sporta, brojne japanske navijače u kostimima, možda i poneku kap kiše. I jednu istinsku legendu: Suzuku.