10, 12, 16? Prednosti i nedostatci različitih HNL formata i budući preustroj

Piše: Pavao Sviben

03.01.2025., 17:11 5 min 3

Hrvatska nogometna liga (HNL) kroz svoju povijest doživjela je nekoliko promjena u broju sudionika i formatu natjecanja. Svaki od tih formata nosi svoje prednosti i nedostatke, a rasprava o optimalnom broju klubova redovito se vraća na dnevni red nogometnih foruma, klubova i navijača. U nastavku analiziramo tri najčešće spominjana formata – s 10, 12 i 16 klubova – te raspravljamo o budućem preustroju.

Format s 10 klubova

HNL trenutno broji 10 klubova, što je format uveden kako bi se podigla kvaliteta lige. Svaka momčad igra protiv ostalih četiri puta tijekom sezone, što osigurava 36 kola i velik broj međusobnih susreta između najboljih momčadi.

Prednosti:

  • Veća kompetitivnost lige, jer su učesnici samo najkvalitetniji hrvatski klubovi.

  • Više susreta između najboljih momčadi, što privlači više gledatelja i sponzora (neki će kazati da se time gubi i draž samih susreta, ali široj masi manje važno) .

  • Stabilnost za klubove koji se mogu fokusirati na dugoročni razvoj (jedini cilj u sezoni je izbjeći 10. mjesto).

Nedostaci:

  • Manje prilika za manje klubove iz manjih sredina da se natječu u prvoj ligi.

  • Monotonija zbog čestih ponavljanja istih utakmica.

  • Težak opstanak za klubove s manjim budžetima zbog velikog broja zahtjevnih utakmica.

  • Manje igrača dobiva prvoligaški podražaj što stvara manje šanse za stvaranje budućih profesionalaca, reprezentativaca.

Format s 12 klubova

Sustav s 12 klubova bio je na snazi nekoliko sezona. Svaka momčad protiv ostalih igra 3 puta u sezoni, što u konačnici daje 33 prvenstvena kola. 

Prednosti:

  • Više klubova dobiva priliku za nastup u prvoj ligi.

  • Veća raznolikost utakmica tijekom sezone.

  • Baza klubova ostaje jaka, ali više klubova iz slabijeg ešalona se može natjecati što osigurava napetu borbu za ostanak (ujedno više klubova iz lige ispada i ulazi).

Nedostaci:

  • Nepravilan format u kojemu se ždrijebom odlučuje tko će imati domaću utakmicu više protiv drugoga (velika stavka klubovima kada igraju protiv glavnog konkurenta).

  • Veći jaz između bogatijih i siromašnijih klubova.

  • Klubovi s dna tablice ulaze bez ambicije jer je jako teško osigurati ostanak, što utječe na podražaj svih utakmica lige.

Format s 16 klubova

Liga s 16 klubova je ona koja izaziva najviše oprečnih mišljenja. Neki tvrde da je Hrvatska premala za tako veliku ligu (imaju ju zemlje poput Belgije, Ukrajine, Rusije i donedavno Poljske), dok kao kontra argument se navodi kako je funkcionirala desetljećima. 

Prednosti:

  • Veći broj klubova donosi više regionalne raznolikosti i može biti poticajno za manje sredine.

  • Razvoj nogometa u manjim sredinama, više prilika mladim igračima koje možda nisu zapazili skauti najvećih klubova.

  • Privlačnost za širu bazu navijača.

Nedostaci:

  • Smanjenje ukupne kvalitete lige zbog uključivanja slabijih momčadi.

  • Više utakmica, ali manje prvenstvenih kola (30 je premalo za moderan nogomet) .

  • Rizik da utakmice postanu manje zanimljive zbog velikih razlika u kvaliteti između momčadi.

  • Sponzorima, TV kućama, kladionicama liga postaje manje interesantna za praćenje većeg broja utakmica

Budući preustroj HNL-a

Rasprave o optimalnom formatu HNL-a će se odvijati dok naši klubovi ne naprave konačno europski iskorak, a ključna pitanja odnose se na balans između kvalitete i razvoja većeg bazena igrača. Uspjesi hrvatskih klubova u Europi pokazuju da je kvaliteta lige na niskoj razini, teško je argumentirati da bi kvaliteta drastično pala povećanjem broja klubova.

Ukoliko bi se išlo na povećanje, definitivno bi trebalo krenuti s 12 timova, gdje bi se postojećima trebali priključiti veći centri s perspektivom imanja prvoligaša (Cibalia, Karlovac, Zadar). Također, liga s 16 klubova mogla bi biti dugoročno rješenje, ali samo uz jačanje financijske i infrastrukturalne podrške slabijim klubovima (što bi uključivalo intervenciju javnog sustava, nepopularno "miješanje politike u sport"). Ono što se u bližoj budućnosti doima najizglednijim je ostanak Lige 10 i preustroj 2. HNL (1. NL) u Ligu 10, pri čemu bi u njoj igrale druge momčadi najboljih klubova, a ostatak bi se popunio gore nabrojanim klubovima iz većih centara. 

Zaključno

Bez obzira na budući format, cilj HNL-a trebao bi biti balansiranje kvalitete, kompetitivnosti, ali prije svega razvoj mladih igrača, budućih reprezentativaca, pogotovo za klubove koji nemaju perspektivu za napad na europske skupine. 

 

Za komentiranje trebaš biti prijavljen. Prijava Registracija

3 replike

  1. Everton FC
    Zadnja klupa do prozora
    • 04.01.2025., 13:06
    Koliko god se ova tema često pojavi još nijednom nisam pronašao valjane argumente za proširenje lige, a ono što je još bitnije ni natruhe plana ili strategije kojom bi se kroz neko vrijeme postigli uvjeti za takav potez. Štoviše, stanje je bliže stvarnosti u kojoj se igra liga 8 nego bilo kojem vidu proširivanja postojećeg natjecanja. Daleko od toga da smatram da je smanjivanje formata ispravan put, no argumentacija njegovog proširenja u kojoj se kao glavne prednosti navode zanimljivost borbe za ostanak i romantizirani povratak posrnulih velikana u najviši razred domaćeg nogometa nedovoljno je ozbiljna, a potencijalno i opasna za ligu. Za kvalitetnu opstojnost lige s 10 predstavnika potrebno je barem 12 stabilnih klubova ili ako ćemo stvari konkretizirati potrebni su još barem pokoji Šibenik, Gorica ili neki drugi srcu vam drag klub koji financijski i infrastrukturno mogu kontinuirano odgovarati na zahtjeve prve lige. Nerijetko se povlači i pitanje intervencije HNS-a, ruku na srce često s pravom, ali teško da se za financijski slom Dragovoljca, nepostojeću ili barem nedovoljnu dobru sportsku politiku Rudeša ili banalne stvari poput zamjene rasvjetnih tijela na Šubićevcu može okriviti savez. Stoga, ako bi se u skorije vrijeme i razmišljalo o proširenju lige nužna je pretpostavka osiguranje uvjeta za isto.
    Također, nezanemariv utjecaj na pad kvalitete imalo je i ukidanje drugih momčadi prvoligaša u drugom rangu natjecanja. Kada bismo i zanemarili učinak koji je to imalo na integraciju juniroskog kadra u seniorski nogomet i razvoj stručnog kadra ostaje nam jednostavan problem da je sa svakom od B momčadi nestao i po jedan, za prilike lige, vrhunski travnjak. Istini za volju, krivica zbog ukidanja B ekipa leži na klubovima koliko i na savezu, ali činjenica da su prilagodbe drugoligaškog stanja osnovan preduvjet za proširenje lige ostaje nepobitna. 
    Liga u kojoj se praktički svijećom mora tražiti kandidata koji bi uopće bio spreman ući u viši rang i u kojoj većina klubova otoreno odbija ambicije promocije ima većih i dubljih problema čije bi problematiziranje i rješavanje trebalo imati kudikamo veći značaj od rasprava o benefitima proširenja lige. 
    Ideja svakog širenja, tako i ovog, je nadgradnja postojećeg stabilnog sustava uvođenjem novih elemenata, a hrvatski nogomet još uvijek zapinje na trivijalnim propustima poput točnosti pri početku susreta ili zakazivanju termina odgođenih utakmica. Slikovito, htjeli bismo dignuti kat na kući kojoj ni statika nosivih stupova nije posve sigurna. 
    Na kraju, nije sve tako crno i liga je definitvno bolja nego je bila, a nadajmo se lošija nego će biti, ali vrlo je izvjesno da je pred nama dalek put do proširenja. 
     
     
    7
    7
    0
    • Pavao Sviben
      • 04.01.2025., 21:09
      Sve stoji ovo, nažalost zbog ograničenja broja riječi ne stane sve u tekst. Puno je ovo Baba Vanga u jednu ruku, ne možemo sve predvidjeti, no definitivno bi prvi korak trebao biti vraćanje B momčadi (iako se Rijeka i Hajduk žale da je to preskupo, dakle koristili bi samo Dinamo i Osijek opciju zasad). Infrastruktura je ključ, pomoć HNS-a i/ili lokalne samouprave, ali onda i stroži pravilnici i pridržavanje. Liga je bolja nego što je nekad bila, problem je što je dosta drugih zemalja naraslo 5 puta, a mi 2 puta, zato su nas Azeri, Slovaci i Šveđani počeli šamarat pod redovno.
      0
      0
      0
  2. Veljko
    • 03.01.2025., 23:18
    Trenutno skoro pola lige (Gorica, Šibenik, Varaždin, Lokomotiva) igra na terenima koji su užasni za igru. Oni u 1. NL su još i gori od tih. Uz to, svake druge sezone imamo 10.klub koji je siguran putnik u niži rang već do Božića (Hrv. Dragovoljac, Rudeš) a ti klubovi isto tako imaju i velikih financijskih problema. Čak i ove sezone imamo slučaj Šibenika koji ima problema s isplatom plaća svojim igračima. Samo zbog toga je trenutno vjerojatno optimalno da u bližoj budućnosti ostane liga 10, dok se barem malo ne podigne kvaliteta klubova koji ulaze u HNL po pitanju terena, infrastrukture i financija.
     
    10
    10
    0
Tribina.hr portal

Tribina je zajednica sportskih analitičara, komentatora, novinara i ljubitelja sporta!

Josip Korda je podatkovni analitičar i nogometni skaut, koji je uz Tribina podcast od njegovih početaka. Kao podatkovni analitičar radi u IT industriji, dok u nogometu radi kao skaut i konzultant, a trenutno je skaut za FK Sarajevo.
Josip Paušić je nogometni analitičar koji je radio u stožerima Rijeke i Gorice. Godinama je bio vanjski stručni suradnik sportske redakcije HRT-a na emisijama vezanim za velika nogometna natjecanja, a tri godine je radio kao urednik emisije Lige prvaka i glavni urednik sportskog kanala PlanetSport.
Mihovil Topić je nogometni analitičar, kolumnist i suradnik nekoliko konzultantskih tvrtki specijaliziranih za napredne metode skautinga i moderne tehnologije koje sve više pronalaze svoje mjesto u nogometu. Godinama kombinira angažman u medijima i rad s nogometnim klubovima. Ta dva elementa kombinira i na Tribini.

Social