Travanj je u Hrvatskoj tradicionalno rezerviran za izdavanje revidiranih izvješća društava koje imaju sjedište u Hrvatskoj i koji uglavnom posluju u Hrvatskoj. Sportsku javnost naravno najviše zanimaju financijska izvješća naših najvećih klubova. u Hrvatskoj je generalno jako niska do niska financijska pismenost. Većina tekstova i podcasta koje možete pročitat i/ili poslušat pišu i vode ljudi koji ne razlikuju gubitak od duga, bilancu od RDG-a, a izvještaj o novčanom toku (koji je i financijašima često apstraktan) obično ignoriraju jer ga ne razumiju. Tekst je koncipiran oko Dinama, Rijeke i Hajduka bez Osijeka jer Osijek ne posluje po nekim zakonitostima tržišta. Meszaros Grupa kao većinski vlasnik u principu kontribuira sa 90%+ prihoda Osijeka i Osijek isključivo ovisi o tome. Druga važna stvar koju treba imati na umu je sama narav bilance i računa dobiti i gubitka (RDG dalje u tekstu). Dakle govorimo o financijskim izvještajima koji nam pričaju priču o nekom društvu na određeni dan u godini (u ovom slučaju 31.12.2024). Najbolji primjer je Rijeka. Rijeka je poslovnu godinu 2024. završila s dobiti od 42 tisuće eura, u taj iznos nisu ušli transferi Galešića, Smolčića i Pašalića. To ne znači da je stanje novca koji je Rijeka imala na računu 31.12.2024 42 tisuće eura, nego je to računovodstveni iznos dobiti koji će rijeka knjižiti u bilanci, dok iznos novca može bit potpuno drugačiji.
Dinamo, Hajduk i Rijeka zabilježili su rast ukupnih prihoda u 2024 godini u odnosu na 2023 od 18% - 25%. Kada gledamo razdoblje 2021-2024 Hajdu je digao ukupne prihode za čak 87%, uglavnom „drivean“ snažnim rastom komercijalnih prihoda koji su u tom razdoblju rasli sa 7,7m EUR na 23.7m EUR. Dinamo ima uvjerljivo najviše prihode u HNL-u, ali razlika između Dinama i Hajduka kada eliminiramo transfere i UEFA nagrade nije toliko velika, dok Rijeka u oba slučaja dosta kaska za Dinamom, dok je na razini otprilike 70% prihoda Hajduka u 2024. godini.
Prihodi od transfera su najvažnija stavka naših klubova kao što znamo. HNL je, ili pokušava bit, razvojna liga koja proizvodi i plasira igrače dalje. Ti prihodi su ključni za funkcioniranje klubova. U 2024 naši klubovi su uglavnom pobacili po tom pitanju, bar što se knjiga tiče. Prema objavljenim izvještajima Dinamo je uprihodio 12.9m EUR, Rijeka 11.1m EUR dok je Hajduk zaradio mizernih 2m EUR na ime odšteta igrača. Sve ove brojeve treba uzeti sa velikom dozom rezerve jer klubovi s ovim prihodom upravljaju poreznom obvezom i „žongliranje“ kada će neki iznos bit prikazan je ključan za to hoće li klub biti u plusu ili minusu i hoće i koliko će platit poreza. Dobro to ne vrijedi za Hajduk iz razloga što i nisu imali izlazne transfere.
Kada gledamo strukturu prihoda ova 3 kluba, zanimljivo je gledat koliko se razlikuje. Dinamo je u 2023. godini čak 65% svojih prihoda ostvario od transfera, dok je 2024 godini 46% ukupnih prihoda došlo od UEFA nagrada (svi znamo priču od Ligi Prvaka). Tu treba napomenuti kako jedan dio prihoda od Lige Prvaka Dinamo knjiži u 2025 godini zbog vremenskih razgraničenja prihoda s obzirom da je dio utakmica odigrao i dio bodova zaradio u 2025 godini. Hajduk najveći dio svojih prihoda ostvaruje od komercijalnih aktivnosti od čega 91% otpada na prodaju proizvoda, dok je drugi najveći izvor prihoda prihod od ulaznica sa 23% ukupnih prihoda u 2024. godini. Oba ova podatka ne iznenađuju s obzirom da Hajduk ima 18.000 pretplatnika i vjerne navijače koji kupuju u fan shopovima. Kada pogledamo ove brojke vidljivo je koliko dobar posao je odradila Hajdukova direktorica marketinga, s tim da u 2025 godini Hajduk može očekivati i dodatni priljev od prodaje HDTV paketa na MaxTv-u. Rijeka čak 57% svojih prihoda u 2024 godini ostvaruje od transfera dok je ta brojka bila 42% u 2023 godini. Ovaj podatak ne iznenađuje s obzirom na to da Rijeka nema lojalnu bazu fanova po cijeloj Hrvatskoj kao Dinamo i Hajduk, dok je i sam Mišković rekao da nema kapacitet podići komercijalne prihode na razinu Dinama i Hajduka.
Kada uspoređujemo rashode, uglavnom govorimo o troškovima plaća igrača i stručnih stožera. Kod Dinama takve troškove otpada 52% svih troškova u 2024, kod Rijeke 47% dok kod Hajduka 41%. razlog zašto Hajduk u strukturi ima bitno niže troškove od Dinama je činjenica da Hajduk dobar dio budžeta troši na održavanje stadiona i održavanje HDTV-a. HDTV je trenutno loss maker, ali sa komercijalizacijom ove godine trebao bi postati jedna od glavnih poluga za novi rast prihoda. Što se tiče samih troškova igrača i stručnih stožera kod Hajduka i Dinama imamo veliki rast u razdoblju 2021 – 2024, Dinamo od 23%, dok je kod Hajduka taj trošak rastao za čak 72%. Kod Hajduka je takav rast i logičan jer je te 2021 počeo i ponovni uzlet Hajduka nakon 10ak godina stagnacije i saniranja dugova.
Kada govorimo o usporedbi rashoda i operativnih prihoda treba napomenut da u promatranom razdoblju (2021-2024) nijedan klub nije ostvario pozitivan poslovni rezultat (rashodi umanjeni za prihode bez transfera), osim Dinama u 2024 gdje su nagrade od UEFA-e doprinijele marginalno pozitivnom rezultatu od 3m EUR. Govorim o marginalno pozitivnom rezultatu jer je tih 3m EUR jedva 6% operativnih prihoda, dok bi bez UEFA nagrada rezultat bio bliži prethodnoj godini sa 25m EUR gubitka. Kod Hajduk je poslovni rezultat 9,6m EUR u minusu i to je tih famoznih 10m EUR od transfera ili europe koje je Jakobušić spominjao. Kod Rijeke je najzanimljivija situacija. U 2024 godini ostvarili su poslovni rezultat od -8,7m EUR, odnosno, ostvarili su veći gubitak nego sto su prihodi bez transfera. To je očiti problem sa financijama Rijeke koji se ponavlja iz godine u godini. Za primjer, Hajduk je 2024. završio sa minusom od 10m EUR, minus rezultat iz poslovanja je na razini 38% prihoda, dok je kod Rijeke taj omjer 105%. Ovaj omjer zapravo najbolje dočarava koliko su naši klubovi ovisni o transferima i/ili nagradama UEFA-e. Jednostavno naši klubovi moraju funkcionirat tako da prodaju igrače da bi pokrili sve troškove koje imaju.
Na kraju dolazimo do pojmova koji se najviše brkaju, gubitak i dug. 2024 godinu Dinamo je završio sa plusom od 7,4m EUR, Rijeka je bila marginalno pozitivna sa 42 tisuće EUR, dok je Hajduk upisao minus od 10,7m EUR. Ajmo krenut od Hajduka. Hajduk je odradio grozna 2 prijelazna roka u kojima je prodan samo Sahiti, i očekivao se gubitak od 10ak m EUR. Međutim Hajduk nije dužan 10m eura ili 40 kako se naklapa po nekim emisijama. Dug se gleda kroz neto dug. Neto dug je iznos financijskog duga (sav dug na koji se plaća kamata) umanjen za gotov novac i kratkotrajnu financijsku imovinu. Neto dug Hajduka u 2024 godini je 3,7m EUR. Hajduk nema dugoročne kreditne obveze (na dan 31.12.2024), dio plaća i operative se financirao iz kratkoročnog bankarskog plasmana od 5,1m EUR. Takvi krediti su česti u poslovnom svijetu, firme često dižu kratkoročne kredite, ili imaju revolving kredite kod banaka, kako bi financirali radni kapital. U slučaju nogometnog kluba, plaće zaposlenika su stavka radnog kapitala. Gubitak koji je Hajduk upisao u prošlog godini će se knjižiti u bilanci u prenesenom gubitku koji će biti pokriven ili direktno od vlasnika (nemojmo zaboravit da je većinski vlasnik i dalje Grad Split) ili iz poslovanja i dobiti iduće godine. Rijeka je u puno goroj situaciji što se tiče zaduženosti. Rijeka ima 12,4m EUR neto duga. Istina je da jedan dio tog duga pozajmica vlasnika, ali nekako sumnjam da Mišković neće taj novac prije ili kasnije vratit. Dinamo je na razini od 3,1m EUR neto duga. Druga bitna stvar kod duga koju možemo analizirat su eventualna buduća potraživanja. Potraživanja od kupaca su zapravo budući prihod kluba, a uglavnom se odnosi na rate transfera. Tu Rijeka najbolje stoji i na ime odšteta od transfera potražuje 7m EUR, ako to dodamo kao iznos novca i zanemarimo Miškovićevu pozajmicu kao dug, Rijeka zapravo uopće nije zadužena. Hajduk na ime potraživanja od kupaca ima 3,4m EUR što je otprilike iznos neto duga Splitskog kluba. Dinamo na ime potraživanja od kupaca ima 0, ali imaju ostala potraživanja u iznosu od 11,5m EUR, od čega je, vjerujem, veći dio potraživanja na ime transfera. Dakle kada uzmemo u obzir da naši klubovi mogu „prodat“ ta potraživanja kroz factoring, dolazimo do zaključka da klubovi nisu prezaduženi.
Ako izuzmemo činjenicu da naši klubovi žive od UEFA nagrada i transfera igrača, i Dinamo i Hajduk i Rijeka su stabilni klubovi koji u bližoj budućnosti ne bi trebali imati problema sa solventnošću. Likvidnost je, i uvijek će biti, izazov ali svi klubovi isplaćuju svoje obveze na vrijeme i bližoj budućnosti ne vjerujem da će biti nekih većih potresa.
Tribina je zajednica sportskih analitičara, komentatora, novinara i ljubitelja sporta!
I, Fala in
Reakcije na komentar
Sviđa mi se
Ne sviđa mi se
/Reakcije na komentar
Sviđa mi se
/Ne sviđa mi se
/Samo jedna preporuka - kada radiš pie chart, koristi više različitih boja, ne više nijansi iste.
Reakcije na komentar
Sviđa mi se
Ne sviđa mi se
/Reakcije na komentar
Sviđa mi se
Ne sviđa mi se
/Reakcije na komentar
Sviđa mi se
Ne sviđa mi se
/Reakcije na komentar
Sviđa mi se
/Ne sviđa mi se
/