Analiza

Za one koji žele znati više

Po čemu ćete pamtiti ovu sezonu?

pravi | 05.06.

HŠK Zrinjski Mostar novi je prvak bosanskohercegovačke lige. Budući da na Tribini još nijednom nije izašao članak o hercegovačkom ponosu, odlučio sam omogućiti svim čitateljima da saznaju nešto više.
Ponajprije, predrasude o bh. ligi su djelomično točne. Postoje problemi sa sucima. No, postoje i u HNL-u. Razina nogometa je lošija nego u HNL-u, ali za razliku od HNL-a Premijer liga BiH puno je uzbudljivija. Tome najbolje svjedoči činjenica da je od osnutka lige (2002. g.) sedam ekipa osvojilo naslov prvaka te nitko taj uspjeh nije ponovio triput zaredom. Najviše trofeja ima Zrinjski (5), a sljedeći je Željezničar (3). Također, ove je sezone zadnje kolo odlučivalo o prvaku koji su mogle postati čak tri ekipe (Zrinjski, Željezničar i Sarajevo).
Zrinjski se smatra najorganiziranijim klubom u BiH koji je financijski stabilan već niz godina. U zadnje četiri godine mostarski klub je triput podigao pehar. Uspjesi nisu došli sami od sebe, već su plod dobrog rada Uprave koja dovodi dobre trenere (u okviru lige) te igrače koji su se već iskazali u drugim bh. klubovima. Na taj način također slabe ostale klubove. Financijska stabilnost dopušta kupovanje igrača s odštetom koja je proporcionalna vrijednosti igrača. Tako je stvorena jaka momčad koja je već dugo na okupu. Naime, ima slučajeva gdje se nakon neuspjele prodaje igrač vrati u klub. Npr. prošlo ljeto se prodao stoper Graovac koji se na polusezoni vratio.
Najbolji strijelac Zrinjskog je Jasmin Mešanović s 11 golova, dok je najkorisniji Nemanja Bilbija s 10 golova i 10 asistencija. Bivši igrač RNK Splita igra fantastične dvije sezone u dresu s lentom. Gotovo svi novi igrači potpisuju ugovor na godinu dana jer su nogometaši iz Premijer lige često nepredvidljivi.
Ali, postoje i problemi…
Često mijenjanje trenera predstavlja problem o kojem se puno ne priča jer se uzrok ne zna. Baka Slišković bi mogao ostati duže jer je Mostarac i jak karakter koji bi rekao sve kad bi ga Uprava potjerala. Najprije je Branko Karačić dao ostavku u zimskoj pauzi 2015. ostavivši klub na čelu lige. Prethodne sezone Karačić je osvojio naslov prvaka. Ista stvar ponovila se u zimskoj stanci 2016. kada je Vinko Marinović dao ostavku dok je klub bio na prvom mjestu lige. Također je Marinović prethodne sezone osvojio prvenstvo. Razlozi ni kod jednog ni kod drugog nisu poznati. Po gradu se pričalo da treneri nisu više htjeli da im Uprava bira igrače. Tu dolazimo do drugog problema – omladinska škola.
Omladinska škola okuplja velik broj dječaka iz Mostara koji žele ostvariti svoj san – istrčati Pod Bijelim Brijegom dok Ultrasi pjevaju sa Stajanja. No, rijetki su oni koji uspiju. Od kadeta počinje se koristiti ona: “para vrti gdje burgija neće”. Ako sin i nije talentiran, dat će tata para treneru, pa će igrati. Tako propada velik broj igrača. Najbolji primjer toga je veznjak Hajduka Zvonimir Kožulj. Dijete Zrinjskog je kao junior otišlo u redove Širokog Brijega u želji za igrom, a ne grijanjem klupe. Ovako je Široki dobio odličnog igrača, a kasnije i odštetu koju je mogao dobiti Zrinjski. Unatoč svim uspjesima, Zrinjski ne može postati velik klub dok ne može proizvoditi vlastite igrače.
Da zaključim, HŠK Zrinjski Mostar je uspješan i trofejan klub koji ostaje u granicana bh. lige sve dok ne uvidi da nekad treba graditi i na dulje staze, a ne samo za trenutne novce. Do tada ćemo se zadovoljavati “samo” titulama…

Prati nas

©2022. Sva prava pridržana.